9. novembar 2017.9. nov 2017.
STANOVNIŠTVO, UŠORAVANjE I RANA DOSELjAVANjA U MAČVU (6)

TEFTERI SE SLAŽU

Turski račun iz 1825. i 1829. godine potvrđuje isti broj stanovnika Mačve u tom periodu, 17.614. Harač plaćalo 8.084 muška lica
Tefter poreskih glava iz 1819. godine registruje u Mačvi 2.461 lice koje je izvršavalo ovu vrstu obaveze prema državi. Između ostalog davanjem zemlje u svojinu, sređivanjem političkih i ekonomskih odnosa, kao i revnosnim izvršavanjem pomenute obaveze država se razvijala. Stalno se poboljšavalo opšte materijalno stanje i to se odražavalo na sve veći prirodni priraštaj stanovnika.
Broj poreskih glava u 1825. godini porastao je na 2.851, a samo dve godine kasnije bio je za 500 veći.
Severna Mačva i
Metković
U Mačvansku Mitrovicu su doseljeni između 1829 i 1836. godine Jovičići, Čupići (jedan) i Milovančevići.
Prema pisanju arheologa Milivoja Vasiljevića Vidovci su najstariji stanovnici i osnivači sela Metković u 18. veku. Doseljeni su iz Vida (Metković u Hercegovini). Tu su ubrojani: Aleksići, Bogićevići, Vujići, Ivići, Isakovići, Jeremići, Kikići, Marići, Miškovići, Ostojići, Pavlovići i Stojići.
Iz Hercegovine su doseljeni Vešići i Erići.
Lazići i od njih Đurđevići i Simići, zajedno sa Mijatovićima jedan su rod. Doseljeni su iz Stupnice u Jadru. Tokom 18. veka iz Crne Gore u Noćaj su došli Đurići i Jovići. Iz Hercegovine su: Vučenovići, Panići, Božjakovići i od njih Šerbići. Ančići, Pandurevići, Papići i Tanasići su od roda Drljevića. Tu spadaju Jelikići i Sretenovići. U ovaj kraj iz Bosne su prešli Gadžurići, Parmakovići i Pepelčevići.
Selo od koleba
U Mačvi danas često kažu da je najmanje selo u opštini Bogatić nastalo od koleba susednog, mnogo većeg, Klenja. Prvi doseljenici u ovaj kraj su Kolarići, a potom Jokići. Kraj 19 veka obeležio je i dolazak Vukašinovića, Gatića, Grujića, Đalamića, Nedića, Ostojića, Perišića, Sevića i Ignjatovića. Očage danas imaju oko 100 kuća.
U Petlovaču su doseljeni u 18. veku Aleksići. Prebegli su iz Hercegovine, kao i Jelići. Lazići su došli iz Srema, a Kandići iz Jadra, kao i Martići. U ovom veku (18.) Tucići su došli iz Crne Gore.
U Pričinoviću su najstariji Ružići, doseljeni iz Miličinice. Od njih su današnji Mijatovići, od kojih su opet Žikići i Todorovići. Iz Hercegovine su došli Lolići i Baćanovići, a od ovih su Đukići, potom od Đukića Mandići.
Iz Crne Gore su Đuričići. Tomići i od njih Gajići su jedan rod sa uzvejačkim. Kneževići su iz Belja kod Kolašina. Jovičići su došli iz istog kraja kao Kneževići.
Babići su prešli iz Bosne. Gemovići i Jevremovići su jedan rod od Gemovića iz Uzveća. Arnautovići su doseljeni iz Podgorine. Lovčevići vode poreklo iz Crne Gore. Ovdašnji Berići smatraju da su jedan rod sa Berićima u Bogatiću. Kulezići su ovde doseljeni sa planine Rudnik.
Kada je u pitanju Prnjavor, doseljenici na ove prostore se ne razlikuju mnogo od drugih Mačvana. Iz Crne Gore (18. vek) doseljeni su: Veselinovići, Gvozdenovići, Kalabići (od Drobnjaka), Kandići, Perići, Čarkići i od njih Ribići, jedan su rod. Od Ćirkovića u ovom kraju su Dikosavljevići, Jekići i Stanići. Savići su od roda Rojevića, doseljeni iz Nikšića. Od Garabiljevića su ovde Tanasići. Od Vujevića su Krsmanovići i Prajzovići. Krilovići su iz Hercegovine. Marjanovići i Miloševići od roda su Petrovića. Ovdašnji Popovići su prvo bili naseljeni u Klenju.
Iz Hercegovine su došli Alanovići i jedan su rod sa Alanovićima u Zminjaku. Srdanovići koji su ovde došli u 18. veku prvo su bili u Balatunu (Semberija). Iz Bosne su prešli Milinkovići. Ovdašnji Babići su jedan rod sa Babićima u Crnoj Bari. Vasići i Janjići su jedan rod. Kulezići od roda Kuliza, doseljeni su sa Rudnika i isti su rod sa Kulezićima iz Pričinovića.
Lj. Đ.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa