27. jun 2019.27. jun 2019.
Snaga festivala je u mladosti
ČETVRT VEKA “RUŽA LIPOLISTA”

Snaga festivala je u mladosti

Prvo veče Festivala „Ruže Lipolista“, obeležila je Tradicionalna beseda o poeziji u avliji porodice Marinković. Upravo zadovoljstvo doživljajima iz Lipolista jeste najbolja reklama za festival i ujedno najveća satisfakcija za rad svih nas iz organizacije, rekao je direktor Turističke organizacije Šapca Srđan Mitrašinović
Prvih 25 godina prošlo je izuzetno uspešno. Festival “Ruže Lipolista” odavno se pozicionirao na turističkoj mapi Srbije, a posetoci ne dolaze samo zbog cveća nego zbog bogatog sadržaja koji manifestacija nudi.
Jubilej je obeležen celodnevnim programom. Gosti su pored izložbe cveća mogli da prate nastupe KUD “Abrašević”, KUD “Hajduk Stanko” sekciju iz Lipolista i orkestra “Čivijaši”. Deo manifestacije bio je i Bazar starih i umetničkih zanata.
Festival su i ove godine organizovali Udruženje “Ruže Lipolista” i Turistička organizacija Šapca u saradnji sa Mesnom zajednicom Lipolist, a pod pokroviteljstvom Grada Šapca.
Manifestacija je tradicionalno počela u petak, kod Marinkovića.

Beseda o poeziji
Prvo veče Festivala „Ruže Lipolista“, obeležila je, sada već tradicionalna, beseda o poeziji u avliji porodice Marinković. O stihovima i „večitom sada“, govorili su pesnik, književni kritičar, esejista, osnivač „Arhipelaga“ i dobitnik brojnih nagrada Gojko Božović i jedan od najvećih domaćih pesnika današnjice Tomislav Marinković. Stihove je čitao glumac Slobodan Petranović-Šarac.
Centralna tema večeri o pesništvu bila je promocija Izabranih pesama Tomislava Marinkovića, dela koje bi pod okriljem edicije Plava knjiga Srpske književne zadruge, trebalo da izađe iz štampe u julu.
Inicijativu da se pesme Tomislava Marinkovića štampaju u Plavoj knjizi, pokrenuo je predsednik Srpske književne zadruge, akademik Milovan Danojlić, a projekat je finansijski podržala i Uprava grada Šapca.
-Vest da će Izabrane pesme Tomislava Marinkovića biti izdate u Plavom kolu Srpske književne zadruge je dobra za Tomislava Marinkovića, savremenu srpsku poeziju i Srpsku književnu zadrugu.
Za Tomislava Marinkovića, to je dobra vest, jer biti uvršten u Plavo kolo Srpske književne zadruge je jedna vrsta književne nagrade i ulaznica u istoriju srpske književnosti.
Za savremenu srpsku književnost ta vest je dobra jer pokazuje da jedna reprezentativna i tradicionalna edicija koja postoji tako dugo vremena, i u različita vremena je izdvajala najbolje primere u tom času savremene srpske književnosti, jeste prepoznala jednog značajnog pesnika i značajan pesnički opus koji nastaje tu, pored nas.
Za Srpsku književnu zadrugu ta vest je dobra jer pokazuje da ova ustanova na taj način ispunjava misiju zbog koje je osnovana. Očevi osnivači Srpske književne zadruge, osnovali su ovu kuću i njeno Plavo kolo, da bi u svakom književnom vremenu prepoznali važna pesnička, književna i naučna ostvarenja, te da bi to bila neka vrsta neosporne preporuke čitaocima jednog doba. Sigurno je da je Srpska književna zadruga učinila odličnu preporuku birajući u Plavo kolo delo Tomislava Marinkovića, i verujem da je taj izbor, sa tom vrstom zaleđine koju obezbeđuje ova edicija kao najstarija, najprestižnija u izdavaštvu i u našoj kulturi, ono što će skrenuti još jednom pažnju na ovog dragocenog pesnika- istakao je ovim povodom Gojko Božović i govoreći o Marinkovićevoj poeziji dodao:
-Kada govorim o Marinkovićevoj poeziji na umu imam nekoliko stvari. Prva je stišanost koja se oglašava svojom gustinom iz svake Tomine pesme. Potom jednostavnost, jer u našoj današnjoj poeziji ima puno preteranih sadržaja i komplikovanosti, a samo najbolji pesnici su u stanju da nam najsloženije stvari kažu na najjednostavniji način, prirodnim govorom, bez lažne učenosti i kićenosti, bez metafora koje su same sebi svrha i stilskih figura koje nemaju poentu.
Kada čitamo Tomine pesme, vidimo da iza te jednostavnosti, iza njihovih gotovo prirodnh oblika i ciklusa, se vrlo postepeno, ali neminovno ukazuju složena značenja, ukazuje poverenje u stabilni svet prirodnih oblika i ciklusa, i taj svet koji se neprestalo obnavlja i neprestano upućuje na svu punoću savremenog sveta i života.

Najlepše
mesto u Srbiji
tog dana
“Ruže Lipolista” u subotu su otvorili, član Gradskog veća Božidar Katić, direktor Turističke organizacije Šapca Srđan Mitrašinnović i prošlogodišnji pobednik festivala Milan Topalović. Himnu manifestacije, tekst Tomislava Marinkovića na koji je muziku komponovao Bora Runić, izveo je hor “Duga” Kulturno – obrazovnog centra iz Bogatića.
-Nalazimo se na najlepšem mestu u Srbiji danas. Kada nešto traje 25 godina u zemlji u kojoj nema mnogo toga lepog i u kojoj sećanje nije kategorija koja se mnogo ceni, to je samo po sebi velika stvar. Kada je to što traje 25 godina posvećeno ruži, nečemu potpuno drugačijem od svakodnevice u kojoj živimo prethodnih 25 godina, onda je to fenomen. Ovo je praznik lepote. Gajenje ruža nije samo posao, to je mnogo više. Ruža je simbol ljubavi i isključivo lepih stvari. Lipolist je mesto koje zaslužuje da bude visoko rangirano na mapi manifestacija Srbije, rekao je Božidar Katić i zahvalio se svima koji zaslužni za stvaranje, uspeh i trajanje ovog festivala.
Srđan Mitrašinović se zahvalio uzgajivačima ruža za koje je rekao da su temelj na kom je nastala i gradila se manifestacija, kao i svim ljudima koji ulažu svoj trud, rad i energiju da manifestacija nastane, opstane i svake godine bude sve lepša i sadržajnija.
-Četvrt veka duga tradicija garant je vrednosti i važnosti ove manifestacje. To je jubilej kojim može da se pohvali mali broj manifestacija i veliki razlog za sve nas da budemo ponosni na naš Lipolist i naš festival. Verujem da dugovečnost proističe iz činjenice da svih 25 godina promovišemo znanje, marljiv i uporan rad, lepotu, umetnost i kulturu. Sve ove godine šaljemo istu, jasnu i nedvosmislenu poruku kojom pozivamo na međusobno razumevanje i saradnju. Sve ovo uz veliku izložbu cveća, Bazar starih i umetničkih zanata, radionice i takmičenja u izradi cvetnih aranžmana te obilaske ružičnjaka fijakerima, stare posetioce iz godine u godinu vraća u Lipolist i dovodi nove. Upravo zadovoljstvo doživljajima iz Lipolista jeste najbolja reklama za festival i ujedno najveća satisfakcija za rad svih nas iz organizacije, rekao je Mitrašinović.
Milan Topalović, jedan od osnivača ovog festivala, na otvaranju je poželeo svim učesnicima i takmičarima uspešan nastup, a posetiocima da uživaju u manifestaciji.
Predsednik Skuptšine grada i predsednik Organizacionog odbora manifestacije Nemanja Pajić naveo je da je Srbiji poslata lepa slika iz Lipolista.
-Četvrt veka je jedna ozbiljna tradicija. Festival okuplja ljude iz celog regiona, a poslužio je i kao inspiracija za prekograničnu saradnju. Posebno mi je zadovoljstvo što primećujem da su mladi uzgajivači počeli da preuzimaju primat, a to je garancija da će manifestacija još dugo živeti, rekao je Nemanja Pajić.

Ko dođe jednom vrati se opet
Vreme je poslužilo organizatore pa je posetilaca bilo više nego prethodnih nekoliko godina. Uglavnom, ko dođe jednom kasnije se vrati ponovo.
-Ove godine sam drugi put na festivalu i primećujem promene na bolje u odnosu na prethodni. Organizatori zaslužuju sve pohvale. Više je izlagača, bogatiji je kulturno-umetnički program, a i više je posetilaca. Došao sam da pogledam ruže, ali manifestacija je takva da ima i mnogo drugih zanimljivih sadržaja, kaže Zoran Đorđić iz Majura i poručuje da će doći i sledeće godine.
Nevena Trifunović iz Šapca na festivalu je bila prvi put. Utisci su veoma pozitivni.
-Zaista sam zadovoljna. Izlagači su bili dosta kreativni kada je izrada aranžmana u pitanju. Čak i oni koji nisu veliki ljubitelji ruža mogli su da pronađu nešto za sebe. Upoznala sam dosta interesantnih ljudi. Svi su bili dobro raspoloženi. Program na binije takođe bio interesantan, a posebno su mi se svidela deca koja su igrala folklor. Sigurno ću doći ponovo, istakla je Nevena.

Festival ljubavi
Najviše pažnje posetilaca ove godine je privukao štand Rasadnika Ivanović. Veliko srce napravljeno od više od 1.000 crvenih ruža bilo je pravi mamac za posetioce. Malo je bilo onih koji su propustili priliku da se slikaju u simbolu ljubavi sačinjenom od simbola ljubavi.
-Za izradu venca trebalo je više od četiri sata intenzivnog rada. Pre toga je napravljena metalna konstrukcija. Kasnije su ubacivani sunđeri, svaki pupoljak je prvo obrađen, a onda stavljan u aranžman. Srce je univerzalni simbol lepih stvari i ovaj aranžman je atraktivan za mnoge prilike, navodi Biljana Ivanović, koja je osmislila i napravila srce od ruža.
Ivanovići su učesnici festivala već 15-ak godina. Prethodnih godina redovno su i nagrađivani.
-Trudimo se da ispoštujemo organizatore i svake godine se pripremimo za ovu manifestaciju. Trenutno uzgajamo oko 70.000 sadnica i najveći deo prodamo u Srbiji. Na ovom festivalu srećemo stare saradnike, ružare, kupce i prodavce repromaterijala, ali uvek ima i novih gostiju koji se interesuju za naše sadnice. Ove godine imamo dve nove sorte koje su interesantne zbog svog šarenog cveta. Poslednjih godina su hit i domaće ruže koje se koriste za sok i kozmetičke preparate. Sve više ljudi ih traži, kaže Rade Ivanović.
Da festival prevazilazi granice Šapca pokazuju ne samo posetioci nego i izlagači. Balaž Vašaš je peti uzastopni put u Lipolist došao iz Sente. Firma “Varos”, čiji je vlasnik, bavi se proizvodnjom sadnica ruža, uvozom podloga i uvozom saksija iz Francuske. Ovo je jedini festival na kom izlažu.
-Imamo sve što je potrebno za ruže. Porodica se proizvodnjom ruža bavi već 40 godina. Ja sam pre pet godina to preuzeo od oca i proširio sam program. Imamo 180.000 do 200.000 sadnica i 90 odsto toga izvozimo, najviše u zemlje Evropske unije. Ovde je stvarno lepo. Ima mnogo ljudi i pravo je mesto da se nađemo sa našim dugogodišnjim partnerima i čujemo koje su novine u proizvodnji ruža. Domaćini nas pozivaju,a mi ćemo uvek ispoštovati taj poziv, ističe Balaž Vašaš.

Promocija tradicije
Posetioci uglavnom navode da na festivalu svako može da nađe nešto za sebe. Među izlagačima je bila i “Gačića magaza” iz Bogatića. Mnogima poznati kao proizvođači kvalitetnih rakija, ovde su doneli i druge svoje proizvode od voća: džemove, sirupe, slatka.
-Lipolist nam je blizu i lepo je na Festivalu. Veoma je posećeno. Cela Srbija je ovde i među izlagačima i među posetiocima, a sreo sam i ljude iz Banja Luke. Ponudom se razlikujemo od cvetnih aranžmana, a i naši kupci očekuju da smo ovde. Imamo dobre komšijske odnose i lepo iskustvo sa ovim Festivalom, tako da prodaja nije ono što nas opredeljuje da li ćemo doći, nego smo tu da se družimo, kaže Zoran Gačić, a iako im prodaja nije bila prioritet već pre zvaničnog otvaranja manifestacije morali su da idu po robu jer su se neki proizvodi prodali.
Udruženje građana “Cerski marš” takođe je našlo svoje mesto na “Ružama Lipolista”. Promovisali su ovaj događaj, prodavali majice i prikupljali prijave od zainteresovanih.
-Koristimo svaku priliku da promovišemo Cerski marš i našu slavnu istoriju, kao i da Cer vratimo iz zaborava. Ovogodišnji, 10. jubilarni Cerski marš posvećen je vojvodi Petru Bojoviću. Nedavno smo bili u njegovom rodnom mestu, selu Miševići na planini Zlatar. Ugostili su nas predsednik opštine Nova Varoš i Udruženje potomaka ratnika iz 1912-1920. “Vojvoda Petar Bojović”. Posetili smo Zavičajnu kuću, muzej posvećen Petru Bojoviću u Novoj Varoši. Njihovi predstavnici su nam obećali da će doći na Cerski marš, naveo je Dragan Bogojević iz Udruženja “Cerski marš”.
Ove godine na put od Šapca do Tekeriša ide se 18. avgusta. Organizatori pozivaju sve stare učesnike, ali i one koji do sada nisu išli na Cer da se prijave na broj telefona 064/437-49-21.
“Ruže Lipolista” ove godine su trajale do večernjih sati. Tradicionalno, dodeljene su i nagrade najboljima.
Zahvaljujući brojnim novinarskim ekipama najlepše slike iz mačvanskog sela obišle su Srbiju i region.
Organizatori kažu da je ovo bilo tek prvih 25 godina. Sudeći po mladima koji se uključuju u porodični posao uzgoja ruža, kao i po onima koji sami odlučuju da se ovim bave, trajaće ova manifestacija još dugo.
Neko je morao
biti najbolji
Ove godine nagradu za najbolje proizvođače ruža dobio je, kao i prošle godine rasadnik “Topalović” iz Lipolista. Drugi su bili takođe domaćini, rasadnik “Marinković”, a treći “Džagić” iz Zvezda. “Džagić” je poneo titulu i za najbolji aranžman od ruža.
Za najbolje aranžmane od ruža na takmičenju srednjih škola prvo i drugo mesto izborila je Srednja poljoprivredna škola sa domom učenika iz Šapca, a i glasovi pratilaca na Fejsbuku su se poklopili sa odlukom žirija.
Prvo mesto u kategoriji vanasortimana ruža osvojio je rasadnik “Perić” iz Orašca.
Povelju prijateljstva dobio je Bora Runić, kompozitor himne festivala.
“Dragoslavin prsten prijateljstva” ove godine je dobila Milka Krstivojević iz Valjeva, iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Prsten prijateljstva za dve decenije zalaganja
“Dragoslavin prsten prijateljstva” dodeljuje Milan Marinković, u čast svoje majke Dragoslave. Smatra da joj se na ovaj način bar malo odužuje za sve ono što je činila za svoju porodicu, ali i druge ljude. Do sada su ga dobile glumica Rada Đurićin, novinarka Tanja Peternek, košarkašica Nataša Kovačević, izvođač etno muzike Biljana Krstić i novinarka iz Amerike Džoan MekKvin Mitrić.
Ove godine za svoj dvodecenijski rad na crkvi Uspenja presvete Bogorodice u Lipolistu i stavljanja na listu spomenika kulture dobila ga je arhitekta Milka Krstivojević.
-Ovo je za mene velika čast. Nagradu delim sa Crkvenim odborom Lipolista, sa sveštenicima i ljudima koji su mi ukazali poverenje i “gurali” ovaj projekat punih 17 godina, rekla je dobitnica nagrade.

Oživeo “Mali Pariz”
Rasadnik “Džagić” prošle godine je privukao pažnju automobilom “Bubom” koji je bio prekriven ružama. Ove godine napravili su dva aranžmana, koji su bili omaž starom Šapcu. Jedan je predstavljao kafanu, a drugi Ajfelov toranj. Slobodan Džagić na njima je radio celu noć, a iskoristio je oko 3.500 ruža. Pošto se porodica bavi izradom nameštaja. posao mu je bio olakšan jer je otac izradio drvenu konstrukciju za Ajfelov toranj.
-Šabac je nekada imao 120 kafana i krupnim koracima je gazio ka Evropi. Pozicija, odnosno granica sa Austrougarskom carevinom omogućavala mu je da bude čuveni trgovački grad, a zbog svega što je nudio nazvan je i Malim Parizom. Ja sam sa šabačkog asfalta otišao na pradedino domaćinstvo u Zvezd. Uvek sam želeo da oživim to domaćinstvo. Pradeda je takođe bio rasadničar. Proizvodio je sadnice voća. Od ovog posla može da se živi, ali mora da se uloži mnogo rada, truda i znanja i posao mora da se voli, ističe Slobodan Džagić.
Rasadnik je mlad i učestvuju tek drugi put na manifestaciji. Ne proizvode sadnice ruža, nego rezani cvet koji najviše plasiraju u Beograd, Šabac, Rumu i Sremsku Mitrovicu. Pod plastenicima imaju oko 6.500 sadnica.
M. MIJAILOVIĆ FOTO: FB STRANICE FESTIVAL CVEĆA “RUŽE LIPOLISTA” I TOŠ

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa