30. januar 2020.30. jan 2020.
Kako se izboriti sa pušenjem
SUTRA SE OBELEŽAVA NACIONALNI DAN BEZ DUVANSKOG DIMA

Kako se izboriti sa pušenjem

Nasuprot upornom samozavaravanju „Mogu da prestanem kad god hoću“ i „Ja to držim pod kontrolom“, Svetska zdravstvena organizacija (SZO) verifikovala je naučnu činjenicu: Pušenje je bolest zavisnosti koja svake godine odnese 4.000.000 života u svetu i 3.000 života u Srbiji. Nikotin iz duvana može da izazove zavisnost pojednako jaku kao što je zavisnost od heroina, ili kokaina Odvikavanje od duvana traži kompleksan tretman. Razgovor sa lekarom pomaže u razumevanju stanja kroz koji apstinent prolazi. Procenat uspešnosti u pokušaju ostavljanja pušenja znatno je veći kod korišćenja pomoćnih metoda nego kod individualnih pokušaja
Poslednjeg dana januara obeležava se Nacionalni dan bez duvanskog dima. No, svi koji boluju od ove bolesti zavisnosti sasvim pouzdano znaju koliko je teško izboriti se sa njom i da je ta borba, ponekad, celoživotna. Od dr Olivere Vujadinović, osnivača i kardiologa internističke ordinacije ProMedica u Šapcu i dr Nade Ruvidić, pneumoftiziologa –pulmologa, konsultanta za pulmologiju u istoj ordinaciji, nismo dobili samo podatke, koji su, fakat, prilično zastrašujući, nego i konkretne savete kako da se, korak po korak, rešimo štetne navike.
"Pušenje ubija. Duvanski dim šteti ljudima u Vašoj okolini", više od decenije piše na svakom pakovanju cigareta. Ipak, među pušačima, pa i među ljudima koji nisu zahvaćeni ovom navikom koja teško umire, često se javlja negacija („nije to baš tako“, „preteruju“) preko relativizacije („kome je suđeno- nema mu spasa“) do dubokog potiskivanja u mračne uglove svesti i odlaganja („prekidam sigurno, samo da obavim neke poslove“).
Iza komplikovanih grafikona, statistika, korelacija i formulacija tipa „povezano je“, „povećava rizik“ i „značajna verovatnoća za...“ stoji brutalna istina:
- 75% svih infarkta srca događa se pušačima
- 90% svih hroničnih opstruktivnih bolesti pluća (HOBP) dobijaju pušači. -- HOBP je od ove godine treći najveći uzročnik smrti u svetu.
- 90% karcinoma pluća dijagnostikuje se pušačima
- 85% svih oboljenja pluća uzrokovane su konzumiranjem cigareta
- Najmanje trećina svih kancera direktno je izazvana pušenjem.
Zavisnost kao heroinska
Nasuprot upornom samozavaravanju „Mogu da prestanem kad god hoću“ i „Ja to držim pod kontrolom“, Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je verifikovala naučnu činjenicu: Pušenje je bolest zavisnosti koja svake godine odnese 4.000.000 života u svetu i 3.000 života u Srbiji. Nikotin iz duvana može da izazove zavisnost pojednako jaku kao što je zavisnost od heroina, ili kokaina. Pušač nije u stanju da prestane sa štetnom navikom, iako je svestan da dovodi u opasnost život i zdravlje.
Dovoljno je pitati bilo kog lekara za plućne bolesti, pulmologa, ili kardiologa, neurologa ili vaskularnog hirurga koliki procenat njihovih pacijenata puši pa da se pred nama umesto drveća pojedinačnih slučajeva ukaže mračna šuma jednog od najvećih ubica ljudskog roda - pušenje.
Svetska federacija za bolesti srca procenjuje da je kod pušača rizik za pojavu moždanog udara, koronarne bolesti i impotencije dvostruko veća. Rizik od smrti usled koronarne bolesti je tri puta vaća.
Spisak rizika koji preuzima pušač koji insistira na tome da nastavi sa ovom navikom, dug je i preteći. Sa druge strane, one koji odluče da prekinu čeka čitav niz direktnih benefita.
Samo nekoliko minuta po prestanku pušenja, stanje u telu počinje da se menja:
20 minuta - krvni pritisak i puls se stabilizuju, a periferna cirkulacija se pojačava
8 sati - Koncentracija nikotina i ugljen monoksida se smanjuje
24 sata - Kompletan ugljen monoksid se eliminiše iz organizma
48 sati - Nikotin se eliminiše iz organizma i značajno se pojačava čulo mirisa i ukusa
72 sata - Lakše se diše, jer su bronhije opuštene
3 - 9 meseci - nakon prestanka pušenja nestaje sekrecija u plućima, pa time i kašalj i karakteristično „sviranje“
1 godina - rizik od srčanog udara smanjuje se za čak 50%
15 godina - rizik od šloga isti je kao i kod nepušača .
Kako ostaviti pušenje? Zavisnost od duvana i nikotina je bolest koja traži kompleksan tretman. Razgovor sa lekarom pomaže da se razume stanje kroz koji apstinent prolazi. Procenat uspešnosti u pokušaju ostavljanja pušenja je znatno veći kod korišćenja pomoćnih metoda nego kod individualnih pokušaja.
Podrška porodice, prijatelja i okruženje mogu uveliko da osnaže pušača koji pokušava da se oslobodi zavisnosti.
Nikotinska zamenska terapija - flasteri, žvake i tablete služe da se nikotin unese na drugi način i smanjuju apstinentsku krizu.
Lekovi protiv pušenja delimični su antagonisti nikotinskih receptora u mozgu koji su odgovorni za osećanje zadovoljstva pri unošenju nikotina. Vareniklin, Bupropion i drugi preparati različitih mehanizama delovanja u kombinaciji sa nikotinskom zamenskom terapijom dokazano daju rezultate.
Najbolje je izabrati svoj individualni metod i doze u konsultaciji sa lekarom pre nego što započnete borbu protiv pušenja.
10 SAVETA U BORBI PROTIV PUŠENjA
Veliki kineski pisac, mislilac i autor čuvenog Umeća ratovanja, Sun Cu je rekao: „Ukoliko poznaješ svog neprijatelja i ukoliko poznaješ samog sebe - ne treba da se plašiš rezultata stotine bitaka.“
Upoznavanje sebe i protivnika prvi je korak ka pobedi. Kako sebe motivisati?
- Razmišljajte zbog čega pušite i kada pušite. Možete o tome da vodite i dnevnik. Upoznajte svoju zavisnost.
- Odredite dan kada ćete prestati sa pušenjem, i upoznajte sa tim svoju porodicu i prijatelje da bi mogli da vas podrže u tome.
- Ako pušite više od 12 cigareta dnevno i ne možete odmah da prestanete sa pušenjem, možete smanjivati broj popušenih cigareta u toku 2-3 nedelje dok ne dođete do 12 cigareta dnevno, a onda prekinite sa pušenjem odmah.
- Odredite vreme kada uglavnom žudite za cigaretom i napravite plan da tada radite nešto drugo sa svojim rukama.
- Pokušajte da izbegavate situacije koje vas normalno podstiču da pušite.
- Uklonite cigarete i pepeljare iz kuće.
- Upotrebite novac koji ste uštedeli od prestanka pušenja cigareta za nešto lično što vam se dopada.
- Mislite pozitivno. Ne paničite ukoliko niste izdržali bez cigareta. Ako niste uspeli prvi put, pokušajte ponovo.
- Odaberite zdrave manje obroke kao što je voće i jedite ga kada se vaš apetit poveća posle prestanka pušenja.
- Vežbajte i krećite se, bavite se aktivnostima koje onemogućavaju pušenje.
Možda ćete uvideti da vam je neophodna dodatna pomoć. Vaš lekar Vam može dati savet o uzimanju zamena za nikotin, kao i o radu u grupama koje se bave odvikavanjem od pušenja, ili korišćenjem lekova – antagonista nikotinskih receptora.
ŠTA je HOBP?
Dok infarkt, šlog pa i kancer postaju sve manje smrtonosni, broj obolelih i umrlih od hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP) neprestano raste. Oko 10% stanovništva Srbije preko 40 godina boluje od HOBP-a. Najveći broj ljudi nije svestan ove bolesti pre nego što odmakne u razvoju. HOBP nastaje sporo i neprimetno i manifestuje se kašljem, bržim zamorom u naporu, gubitkom daha i škripanjem („sviranjem“) u grudima. Po pravilu, dijagnostikovanje HOBP ne izaziva veliku zabrinutost kod pacijenata. Stvari, ipak stoje drugačije. Ovo iscrpljujuće stanje, koje se ispoljava kroz sve manju toleranciju napora i propadanje plućne funkcije, po procenama Svetske zdravstvene organizacije (SZO) u 2020. Godini, postalo je treći najveći uzročnik smrti u svetu.
U 90% slučajeva, isključivi uzrok nastanka HOBP je pušenje. Prestanak pušenja je najefikasnija i daleko najefektnija terapija HOBP. Izbegavanje zadimljenih prostorija, redovno provetravanje stana, primena različitih lekova i terapija kiseonikom česti su učesnici u terapiji HOBP.
Kako se dijagnostikuje HOBP? Osnovni pregled je pregled pulmologa sa spirometrijom, pregled plućne funkcije. Savet je da svaka osoba koja ima više od 20 godina pušačkog staža jednom godišnje uradi ovaj bezbolan i neškodljiv test koji može da otkrije HOBP u ranoj fazi bolesti. Spirometrija bi trebalo da bude deo svakog sistematskog pregleda. Pulsna oksimetrija, gasne analize i drugi pregledi mogu se uraditi po potrebi.

POSLEDICE
Pušenje i krvni sudovi: Pušenje ima veliki uticaj na nastanak naslaga na zidovima krvnih sudova. Zajedno sa povišenim pritiskom predstavlja najveći faktor rizika za nastanak koronarne bolesti, infarkta i šloga. Bolesti srca i krvnih sudova su uzročnici najvećeg broja smrti u svetu. Pušenje oštećuje endotel, povećava masne naslage u arterijama, povećava LDL holesterol, smanjuje HDL. Nikotin izaziva spazam, grčenje i sužavanje krvnih sudova, podiže krvni pritisak i pospešuje srčani udar. Pušenje i kancer: Gotovo da ne postoji kancer za koji pušenje nije jedan od najvećih faktora rizika. Ipak, izdvajaju se rak pluća, jednjaka, bronhija, želuca.


DA LI VAŠA BEBA PUŠI?
Žrtve pušenja su, osim pušača, svi koji su u njihovoj okolini. Članovi porodice, kolege na poslu nepušači - u velikoj meri dele ozbiljne zdravstvene rizike sa pušačima, ali bez „zadovoljstava“ koje proizilaze iz zavisnosti. Trudnice koje puše najdirektnije izlažu plod kancerogenima iz duvanskog dima i štetnom delovanju nikotina. Pušenje u trudnoći ograničava dotok kiseonika do bebinog organizma; ubrzava bebine otkucaje srca; povećava rizik od pobačaja i mrtvorođenja; povećava rizik od prevremenog porođaja i nedovoljne težine novorođenčeta; povećava rizik da se kod bebe razviju respiratorna i plućna oboljenja. Buduće mame, jednostavno nemojte pušiti!
M.F.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa