Organska materija i njen značaj u povećanju plodnosti zemljišta

Organska materija, ima važnu i vrlo specifičnu ulogu u plodnosti i tipu zemljišta, kao i obrazovanja raznih varijeteta zemljišta. Veliki broj pozitivnih osobina koje su nosioci plodnosti odnosno produktivnosti zemljišta direktno je vezan sa procentom organske materije u zemljištu. Bez obzira što je taj broj nizak (od 2-5%) u odnosu na mineralni deo, njen značaj u određivanju mnogih fizičko-hemijskih i bioloških procesa u zemljištu je nezamenjiv.

Organska materija u zemljištu je količina organskih jedinjenja nastalih od izumrlih delova biljaka, zemljišne faune i mikroorganizama. Količina žetvenih ostataka odnosno sveži ostaci zavise od plodnosti tla i u toku godine i mogu iznositi po hektaru od 1-10 t, 0,7-8 t biomase zemljišnih mikroorganizama kao i 0,2-2 t (glista, nematoda insekata i dr.)

Humus čini najveću rezervu 85-90 % organskog dela čvrste faze. Humus je specifična materija koja se samo stvara u zemljišnoj sredini a nije prisutna u klasičnoj organskoj materiji. Poseban značaj u kvalitetu humusa ima udeo huminskih kiselina, zatim sadržaj ugljenika, azota i ostalih biogenih elemenata. Uloga humusa je vrlo bitna u poboljšanju fizičko -hemijskih, vodno- vazdušnih uslova u njemu kao i na poboljšanje toplotnog režima koji stimulativno deluje na razvoj, korenovog sistema (srca biljke) i direktno povećava habitus nadzemnog dela.

Iz navedenih činjenica očuvanje prirodnih rezervi humusa u zemljištu je vrlo važan i odgovoran posao na koi nije polagan veći značaj. Mora se obratiti pažnja na sistem gajenja useva, plodored kao i na druge faktore koji umanjuju procenat humusa.

Da bi se održavao pa čak i povećavao % kvalitetog humusa, pored unosa organske materije (žetvenih ostataka, stajnjaka), potrebni su i oplemenjivači naročito na kiselim zemljištima (kalcifikacija), organska đubriva koja sadrže azotna jedinjenja (osoka, tečni stajnjak i slično). Vrlo bitno je i pravilno zaoravanje organske materije.

Kako je sve manje stajnjaka, žetveni ostaci se pale u termo elektranama procenat humusa kao i plodnost odnosno potencijal zemljšta je u problemu. Da bi očuvali elemente kvaliteta zemljišta, organsku materiju možemo nadoknaditi i vratiti zemljištu postrnom setvom (leguminoza, kupusnjača) i pravilnim zaoravanjem istih.

Svi napred navedeni načini očuvanja i povećanja organske materije zemljišta se redovno primenjuje u razvijenim zemljama. Samo povećanje plodnosti odnosno prinosa, kvaliteta kao i većeg ekonomskog stimulansa proizvodnje čini i zdraviju sredinu za život na našoj lepoj planeti.