PROTOKOL ŠABAČKOG MAGISTRATA

Prema pisanju arheologa Milivoja Vasiljevića u knjizi “Mačva, istorija, stanovništvo”, Protokol šabačkog magistrata predstavlja najznačajniji pisani dokument iz doba Prvog srpskog ustanka. Sadrži mnoštvo dragocenih podataka o ustrojstvu i organizaciji ustaničke vojske i civilne vlasti. Tu su pored gradskih tema posle oslobođenja od Turaka, značajni izvori o narodnom životu i običajima. Najveća doseljavanja zabeležena su u 18. veku.
Glogovac
U Glogovac (18. vek) iz Hercegovine su stigli Danojlići. Panići iz okoline Gackog i Petrovići došli su na ove prostore u istom veku.
Iz Crne Gore su Đukići i od njih Krstići.
Iz Bosne su Nikolići. Iz Semberije Katići (Duvanište). Perići su od roda Mičića. Iz Like u ovom selu su Jockovići. Frajtovići, od sovljačkih su doseljeni iz Srema. Kokorovići su od Užica. Simići su ovde došli iz Runjana u Jadru. Po predanju koje beleži Vasiljević dvojica braće su prilikom bežanije u Srem i pri povratku došli u Mačvu. Od jednog brata su današnji potomci Živkovića u Crnoj Bari i Kuzmići u Ravnju. Od drugog su Vesići i Đakovići. Mijailovići su iz Lipnice u Jadru.
Glušci
U Glušce su iz Hercegovine došli Graovčevići i od njih Antonići i Lukići. Budimirovići i Vitorovići su jedan rod. Od Nedeljkovića su Pajići i Perišići. Ovdašnji Brkići su se zvali Stevanovići i rod su sa Stevanovićima u Lipolistu. Lazići su iz Crne Gore i u selu ih zovu Buljubašići.
Obrenčevići su doseljeni iz Dvorova u Semberiji. Od Popovića i Đukanovića su Pantići u Glušcima. Barjaktarevići su od Morave, a staro prezime im je Nikolići. Rosići potiču iz Pilica u Bosni. Simići su doseljeni iz Jadra.
Drenovac
Većina Drenovčana vode poreklo iz Hercegovine. To su: Geratovići, Makevići, a od njih Stokići, Šobići. Od Šobića u ovom selu su: Jelići i Božići.
Iz Bosne u 18. veku u Drenovac su doseljeni Kojići, Lukići (jedan) i Nešići. Burmazovići su starinom iz Plive. Jovanovići su doseljeni iz Gornjeg Dobrića. S druge strane Maksimovići su došli iz Donje Badanje u Jadru.
Mašići su iz Dublja.
Dublje
U ovom selu iz Crne Gore su Radukići. Oni su jedan rod sa Davidovićima i Lovčevićima u Bogatiću.
Iz Hercegovine su Bojčići, a od njih Petrovići i Devići. Od Ercegovčevića u ovom velikom mačvanskom selu su Đukići i Đurići.
Iz Bosne su došli Drezgići. Ćosići i od njih Penići isti su rod sa Ćosićima u Banovom Polju. Iz Semberije su prešli Đurkovići. Mašići i od njih Prokići, Kneževići, Popovići i Gajići prešli su iz Batkovića.
Ružići su stari rod doseljen iz Miličinice u Podgorini. Vasiljevići i Đorđevići su od roda Perovića i doseljeni iz Hercegovine, prvo u Dvorsku (Rađevina), pa tek onda u Dublje. Todići u ovom selu su se naselili iz Toda (Petkovica u Pocerini).
Duvanište
Iz Bosne su Dostanići i Savići. Begovići od Milankovića su iz Prnjavora. Dragićevići su doseljeni iz Crne Gore.
U četiri navrata u ovo selo, kao i druga mačvanska doseljeno je dosta porodica.
Kada je u pitanju Gornja Zasavica (jedan) u 18. veku ovde su se doselili Galonjići iz Crne Gore, Belimarkovići iz Like, Varcagići iz Varcaga sela kod Mrkonjić Grada u Bosni. Vićentići od roda Perovića doseljeni su iz Hercegovine prvo u Dvorsku. Savatići su došli sa tromeđe Like, Bosne i Hercegovine. Od njih su Aničići i Ribići.
U 18. veku arheolog Milivoj Vasiljević u svojoj knjizi “Mačva, istorija, stanovništvo beleži doseljavanje Kotarlića, Mirkovića i Ribaraca.