24. januar 2019.24. jan 2019.
MOŽDANI UDAR  NE BIRA GODINE
RAZGOVOR SA DR IVANOM KOSANIĆ IZ SLUŽBE HITNE POMOĆI

MOŽDANI UDAR NE BIRA GODINE

Akutni moždani udar predstavlja prvi uzrok invadiliteta i treći uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama sveta. Na svakih 45 sekundi jedna osoba doživi moždani udar, a na svaka tri minuta izgubi život. Sve je više mladih koji se suočavaju sa ovim oboljenjem
O moždanom udaru razgovarali smo sa dr Ivanom Kosanić koja protekle četiri godine radi u Službi hitne pomoći.
Zbog čega dolazi do moždanog udara?
- Moždani udar je oboljenje koje nastaje usled poremećaja cirkulacije u određenim delovima mozga. Akutni moždani udar je prvi uzrok invaliditeta i treći uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama sveta. Na svakih četrdeset pet sekundi jedna osoba doživi moždani udar, a na svaka tri minuta, jedna osoba izgubi život.
Do poremećaja moždane cirkulacije dolazi iz dva razloga?
- Prvi uzrok je začepljenje krvnog suda mozga, znači, aterosklerotične promene na zidu krvog suda, tromboza ili embolus. Na taj način nastaje ishemijski moždani udar koji čini čak 80% svih moždanih udara. Čak 30% ljudi koji doživi ovu vrstu udara ima neki neurološki deficit, veći ili manji, a 30% njih oporavi se u potpunosti. Druga vrsta, koja nastaje usled pucanja moždanih ovojnica, jeste hemoragijski moždani udar, koji dovodi do posledičnog krvarenja u mozgu, ili između moždanih ovojnica. On je znatno ređi, čini oko 20 do 25%, ali smrtnost ide čak do 60%.
Koji su faktori rizika?
- Faktore rizika delimo u dve grupe. Prvi su nepromenjivi, odnosno, oni na koje ne možemo delovati, a to je genetska predispozicija, zatim starost – smatra se da se posle pedeset pete godine sa svakom decenijom života dvostruko povećava rizik od nastanka moždanog udara. Mada, mlađa populacija se sve češće suočava sa ovom vrstom problema. Nema pravila. Ono što smo mi učili, da je u pitanju bolest koja ide uz određenu starosnu kategoriju, više ne važi. Kada je pol u pitanju, statistika govori da je češći kod muškaraca, nego kod žena.
Na koje faktore rizika možemo da utičemo?
- Promenjivi faktori rizika su gojaznost, odnosno, nepravilna ishrana, zatim povišen krvni pritisak. Kod ljudi koji boluju od hipertenzije, dva puta je veći rizik od moždanog udara, međutim, ukoliko se krvni pritisak drži pod kontrolom pomoću terapije, rizik se dvostruko smanjuje. Prekomerno konzumiranje alkohola i cigareta takođe spada u faktore rizika na koje možemo da utičemo. Pušenje dvostruko povećava rizik od nastanka moždanog udara, a čak su i pasivni pušači izloženi povećanom riziku. Zatim, šećerna bolest, povećane vrednosti ukupnog holesterola i triglicerida, kao i povećane vrednosti takozvanog lošeg, a smanjene vrednosti dobrog holesterola. Srčane aritmije, odnosno trepernje u komorama može prouzrokovati emboluse.
Koji simptomi upućuju na moždani udar?
- Pre svega, osećaj trnjenja, ili oduzetost polovine lica, ruke, noge, ili celog tela, zatim otežan, nerazumljiv govor - osoba ne može da izrazi ono što želi, niti da razume ono što joj drugi govore. Takođe, poremećaj ravnoteže, nestabilnost, izrazito jake glavobolje sa povraćanjem koje su naglo nastale bez nekog jasnog uzroka, poremećaj vida u smislu naglo nastalog zamagljenja, ili gubitka vida na jednom oku, ili jedne polovine vidnog polja. To je najčešća simptomatologija.
Najbitnija je prevencija?
- Trebalo bi delovati na promenjive faktore rizika, dakle, na one na koje možemo da utičemo, a to je način ishrane, fizička aktivnost, lečenje povišenog krvnog pritiska, holesterola, triglicerida, šećerne bolesti i korišćenje antikoagulantne terapije, odnosno lekova koji sprečavaju zgrušavanje krvi.
M.F.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa