12. januar 2023.12. jan 2023.
Foto: "Glas Podrinja"

Foto: "Glas Podrinja"

U SUBOTU SLAVIMO VASILjEVDAN I PRAVOSLAVNU NOVU GODINU

Pčela crkve Hristove

Nova godina po julijanskom kalendaru stiže u subotu, 14 januara. Tog dana služi se liturgija Svetog Vasilija Velikog, koga zovu pčelom crkve Hristove
U subotu, 14 januara praznujemo Vasiljevdan, uspomenu na Svetog Vasilija Velikog, episkopa Kesarije Kapadokijske. Ovaj Svetitelj se naziva pčelom crkve Hristove, koja nosi med vernima, a jereticima žaoku. Svoj život je posvetio Bogu, molitvi, služenju i pomaganju bližnjima. Sačuvana su njegova mnogobrojna dela: bogoslovska, apologetska i kanonska. Sastavio je tekst liturgije, koja nosi njegovo ime, a služi se deset puta u toku godine.

Liturgija Svetog Vasilija Velikog služi se i 14. januara, kada se u hramovima čita i moleban za Novu godinu po julijanskom kalendaru. Ovaj dan se zove i Mali Božić.



Arhiepiskop Vasilije smatra se učiteljem Crkve, ocem istočnog monaštva, braniocem vere od jeretika. Rođen je u vreme cara Konstantina Velikog, oko 329. godine. Zbog izuzetne bistrine uma roditelji su ga poslali u Atinu, koja je u to vreme bila majka helenske mudrosti. Tokom petnaest godina izučavao je filozofiju, retoriku, astronomiju, gramatiku, fiziku, medicinu i druge nauke tog vremena. Učitelj mu je bio slavni Evul, a školski drugovi Grigorije Bogoslov i Julijan, kasnije car odstupnik.

Na dan Svetog Vasilija Velikog mesi se poseban kolač od projinog brašna, vasilica, u koji se u nekim krajevima stavlja seme raznih žitarica i povrća da bi godina bila rodna. Negde se u ovaj kolač stavljaju i delovi raznog voća da bi godina bila berićetna, a često i „parica“, po uzoru na Božić. Vasiljevdan neki praznuju i kao krsnu slavu


Prema predanju, jedne noći božanska svetlost iznenada mu je obasjala srce i probudila u njemu želju za izučavanjem Svetog pisma. Napustio je Atinu i otišao u Egipat, kod arhimandrita Porfirija. Posle godinu dana obreo se u Jerusalimu. Pun novih znanja i iskustva, vratio se opet u Atinu sa namerom da svog učitelja Evula privede veri i tako mu uzvrati za njegov trud. Evula nađe u školi u predgrađu kako vodi razgovor sa učenicima o filozofskim pitanjima, na koje je Vasilije odmah dao odgovor. Prisutni su upitali:”Ko je taj što tako odvrati filozofu?”, a Evul odgovorio:”Ili Bog ili Vasilije”.

Ovaj Svetitelj se naziva pčelom crkve Hristove, koja nosi med vernima, a jereticima žaoku. Svoj život je posvetio Bogu, molitvi, služenju i pomaganju bližnjima. Sačuvana su njegova mnogobrojna dela: bogoslovska, apologetska i kanonska. Sastavio je tekst liturgije, koja nosi njegovo ime, a služi se deset puta u toku godine. Liturgija Svetog Vasilija Velikog služi se i 14. januara, kada se u hramovima čita i moleban za Novu godinu po julijanskom kalendaru


Evul je od tada pratio Vasilija i zajedničkim snagama su se trudili da se izbave iz zamki svetovnog života. Razdelili su siromasima sve što su imali i otišli u Sveti grad da vide tamnošnja čudesa, da tamo steknu “slobodu prema Bogu”. U Jerusalimu ih je krstio episkop Maksim u reci Jordan.

„Sveti čovek Hrista Bogočoveka, prepodobni podvižnik i pravednik Božji, Arhijerej crkve Hristove i savršeni monah. Oblagodaćeni bogoslov i bogovidac, bogomudriustrojitelj Svete Liturgije i sveg bogosluženja crkvenog. Apostolski ureditelj Bogom danog kanonskog poretka u Crkvi i njene saborne organizacije. Nepokolebivi borac za veru pravoslavnu i čuvar dogmata, snishodljivi pastir i obratitelj zabludelih ovaca Hristovih.“
(Prepodobni Justin Ćelijski)


Vasilije je bio episkop Kesarije Kapadokijske blizu deset godina. Živeo je onako kako je govorio i pisao, kao luča moralne čistote i revnosti za veru, pa se zaslužno naziva Velikim. Živeo je samo pedeset godina, ali je bio čvrsti stub Crkve i njen revnosni ustrojitelj.

Vasilica od projinog brašna
Sastojci: 3 šoljice projinog brašna, 3 šoljice pšeničnog brašna, 3 jaja, 2 šoljice ulja, 1 prašak za pecivo, kašičica soli, 3 šoljice kisele vode.
Priprema: Umutite jaja, dodajte vodu i ulje, pa polako dodajte izmešanom brašnu sa praškom za pecivo. Pecite u podmazanom plehu na oko 200 stepeni.

Vasilice sa medom
Sastojci: 800 g brašna, 200 g masti, 40 g svežeg kvasca, 1 kašičica soli, 1 kašika šećera, mlaka voda, med.
Priprema: Izmešajte brašno i mast pa polako dodajte uskisli kvasac i so, umesite meko testo i podelite ga na manje lopte. Ostavite da testo naraste pa svaku loptu razvite u manju lepinju. Jednu lepinju razvijte oklagijom i isecite na trake koje ćete koristiti za ukras.
Ostale lepinje preklopite na sredini, formirajte ih u oblik hlepčića i ukrasite uvijenom trakom. Vasilice stavite u podmazani pleh posut brašnom i ostavite da narastaju još desetak minuta. Pecite na temperaturi 200 stepeni, poslužite tople i prelivene medom. U nekim krajevima se vasilice peku u obliku običnih okruglih lepinja, a postoji i običaj da se išaraju vrhom slamčica vezanih u snop crvenim koncem.


Foto: Pixabay


Na dan Svetog Vasilija Velikog mesi se poseban kolač od projinog brašna, vasilica, u koji se u nekim krajevima stavlja seme raznih žitarica i povrća da bi godina bila rodna. Negde se u ovaj kolač stavljaju i delovi raznog voća da bi godina bila berićetna, a često i „parica“, po uzoru na Božić. Vasiljevdan neki praznuju i kao krsnu slavu.
M.F.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa