19. septembar 2019.19. sep 2019.
Foto: J. Radojević

Foto: J. Radojević

ZAVRŠENA JOŠ JEDNA ČIVIJADA

Najlepša slika Srbije

Pre tačno 50 godina Čivijada se prvi put susrela sa cenzurom. List “Čivija” je zabranjen i naređeno je njegovo uništavanje. Detalji o ovome ispričani su na promociji knjige novinara i pisca Stane Munjić “Šabačke Čivijade”. Ogromne simpatije Šapčana pobrali su mališani Predškolske ustanove „Naše dete“. Dečji čivijaški karneval okupio je mlade karnevaliste iz cele Srbije i nekoliko država iz okruženja. Prvi put održana je Čivijaška folklorijada. Poslednjih nekoliko godina najveći ponos Čivijade jeste Karneval beba i trudnica. Na međunarodnom Čivijaškom karnevalu nastupilo je više od 500 učesnika iz inostranstva
Još jedan Belosvetski vašar humora i satire ostaje za istoriju. Ovogodišnju Čivijadu obeležili su rekordi, ali i sećanje na 50. zabranjenu. Promocija knjige “Šabačke čivijade” probudila je duhove prošlosti, a prva Čivijaška folklorijada postavila je osnov za buduću tradiciju.
Čivijada je počela Čivijaškim časom u osnovnim školama. Aforističari i glumci upoznali su decu sa ovom manifestacijom kroz aforizme i karikature prilagođene njihovom uzrastu. Svake godine ovaj program se organizuje u druge četiri šabačke škole.
Škola primenjenih umetnosti upriličila je izložbu likovnih radova koji su pristigli na konkurs, a nagradu “Miloš Simić” dobila je prošlogodišnja pobednica Je

Sačuvano od zaborava
Pre tačno 50 godina Čivijada se prvi put susrela sa cenzurom. List “Čivija” je zabranjen i naređeno je njegovo uništavanje. Ipak, nekoliko primeraka je sačuvano, a Turistička organizacija Šapca ove godine je uradila reprint. Detalji o ovome ispričani su na promociji knjige novinara i pisca Stane Munjić “Šabačke Čivijade”. Knjigu ju izdao TOŠ.
-Kao ponosnom Čivijašu čast mi je što je ustanova koju predstavljam na skroman način doprinela da se donesu priče o pola veka “Belosvetskog vašara humora i satire”. Kažu da prođe sve sem onoga što je zabeleženo u knjigama. Ova knjiga spasiće prvih pola veka Čivijade od zaborava, ali je istovremeno i temelj na kome će ona dalje da raste i razvija se, bar još 50 godina. Kada budete čitali ovu knjigu naći ćete priče i aforizme koje ćete dugo pamtiti. Moći ćete da se upoznate sa istinskim dobrim humorom, ali, ono što smatram da je najvažnije , družićete se sa ljudima koji su, bez obzira na teret i težinu vremena u kom su živeli dozvolili sebi luksuz da imaju sopstveni stav. Vedar duh, slobodan um, dobar smisao za humor, nit su koja povezuje sve junake ove knjige, naveo je direktor TOŠ-a Srđan Mitrašinović.
Autorka knjige, Stana Munjić, istakla je da je istorija Čivijade važan deo istorije Šapca i da bi još dugo bila u fascikli da nije bilo Mitrašinovića i TOŠ. Kao motiv da istražuje Čivijadu navela je uverenje da ukoliko bi Šapčani prestali da organizuju ovu manifestaciju, humor i satira bi izgubili svoju suverenu teritoriju i postali bi izbeglice.
-Prve godine smo se smejali, a već druge su nas uozbiljli. Zabranjen je list “Čivija” i knjiga aforizama Milovana Vitezovića. Miodrag Stojanoviću oduzeta je Zlatna čivija za karikaturu. Cenzurisan je govor Branka Ćopića, predsednika Čivijaške republike. Partijski su kažnjeni organizatori, a predsedniku opštine rečeno je da sam podnese ostavku. Onda je prošla treća, četvrta, peta i zvanično više nije bilo para za ludiranje, a pravi razlog bilo je mišljenje da je sve bilo pogrešno, rekla je Stana Munjić o zabranama Čivijade.
Knjiga svedoči o 317 nagrada dodeljenih na Čivijadama i o predsednicima Čivijaške republike među kojima je bilo sedam književnika, deset glumaca, tri muzičara, jedan reditelj, osam novinara, voditelja, satiričara, aforističara, jedan lekar i jedan konobar.
-Mi više ne možemo da se izvinimo Branku Ćopiću zbog cenzure, ni Miodragu Stoajnoviću što smo mu oduzeli nagradu. Ne možemo ni da se zahvalimo Tomislavu Arsenoviću što je na putu do Umke, gde će biti iseckana, spasio dva paketa zabranjene “Čivije”. Oni više nisu sa nama. Ipak, možemo da priznamo grešku učinjenu iz straha ili gluposti. TOŠ je učinio više. Štampali su reprint zabranjenog lista “Čivija” , a porodici Miodraga Stojanovića vratiće Zlatnu čiviju, istakla je Stana Munjić.

Pobedila karikatura Šapčanke
Na promociju knjige nastavilo se Veče humora i satire. Aforizme i priče čitali su ovogodišnji dobitnici nagrada. Neki od njih višestruko su nagrađivani.
-Ovo mi je šesta nagrada na šabačkoj Čivijadi, a četvrta prva za aforizam. To je velika čast, jer zaista na ovom “Belosvetkom vašaru humora i satire” učestvovali su naši najpoznatiji aforističari tokom svih ovih godina, rekao je Ninus Nestorović iz Novog Sada, kome je pripala prva nagrada za najbolji aforizam.
Drugo mesto ravnopravno su zauzeli Vasil Tolevski iz Skoplja i Miladin Berić iz Banja Luke.
Treću nagradu podelili su Ljubomir Ilić iz Male Krsne i Milivoje Jozić iz Beograda.
Za najbolju satiričnu priču prvu nagradu je dobio Tomislav Drvar iz Sombora.
Drugo mesto zauzeli su Milko Stojković iz Smederevske Palanke i Ekrem Gacić iz Konjica.
-Osvajao sam dva prva, dva druga i dva treća mesta za aforizme i sada sam nagrađen i za priču. Meni je Čivijada veoma značajna obzirom na pola veka dugu tradiciju postojanja. Inspiracija mi je naša svakodnevnica u Bosni i Hercegovini. Mi živimo satiru iz dana u dan više od 20 godina, tako da inspiracije ima na pretek. Prostori bivše Jugoslavije su isti. Srbija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina su jedan politički kompot, naveo je EKrem Gacić i izrazio žaljenje što u čivijaškom žiriju više nema Petra Lazića, koji je preminuo prošle godine.
Treće mesto za satiričnu priču takođe su podelila dva autora, Aleksandar Filipović iz Pančeva i Šapčanin Dragomir Đurđević.
Najbolju karikaturu nacrtala je Milena Jovanović, akademska slikarka iz Šapca. Drugo mesto pripalo je Zoranu Mihailoviću iz Beograda, a treće Saši Dimitrijeviću iz Niša.
-Rad Milene Jovanović se baš izdvojio od ostalih. Bilo je još zanimljivih radova, ali ovaj je odskočio i “na keca” smo ga izabrali. Imamo već neke predloge kako da omasovimo interesovanje za sledeću Čivijadu. Ubacićemo kategorije i digitalne radove, a uz najaforizam birati i najduhovitiji tvit, naveo je Marko Somborac, novi član čivijaškog žirija.
Predsednik žirija, Zoran Nikolić Zozon, došao je u majici sa 45. Čivijade. Kaže, nije dobio drugu.
-Ovogodišnji konkurs je, kao i svake godine, napredovao. Mi svake godine, u svakom pogledu, sve više i više napredujemo, rekao je Zozon.
Na Trgu je veliki broj Šapčana iščekivao bogat sadržaj već prve večeri Čivijade. Počelo je programom „Nek se točak pokrene“, a čiviju je u točak simbolično vratio dr Stevan Stanković. Nakon toga proglašene su princeza i kraljica Čivijaškog karnevala.
Svojih pet minuta imali su i kućni ljubimci, za koje je bio organizovan prvi karneval, što je bila i najava za niz karnevalskih povorki u naredna dva dana.
Mali Šapčani svoje veštine pokazali su jedenjem poslastice bez ruku u tradicionalnoj „Šampitijadi“.
Prvi dan Čivijade završen je koncertom kulturno-umetničkog ansambla iz Grčke.

Deca su ukras Čivijade
Drugog dana manifestacije ponovo su prva stanica bile škole i vrtići, gde su promovisani evropski karnevali.
Ogromne simpatije Šapčana pobrali su mališani Predškolske ustanove „Naše dete“. Koreografiju “Mačka i tačka“ izvelo je više od 1.000 dece.
Dok su kroz centar grada prolazile kernevalske grupe, na Starom gradu se krčkalo. Udruženje paraplegičara Mačvanskog okruga 10. put je organizovalo Čivijaško krčkanje. Više od 100 takmičara iz brojnih gradova u Srbiji učestvovalo je u spremanju paprikaša, a najbolje je birao međunarodni žiri. Prva nagrada otišla je u Srem.
Dečji čivijaški karneval okupio je mlade karnevaliste iz cele Srbije i nekoliko država iz okruženja. Krenuli su iz Velikog parka, a pripremljene tačke pokazali na centru.
Istovremeno „Čivijaški genijalci“ poslali su svoje poruke. Učenici viših razreda šabačkih osnovnih škola pustili su helijumske balone na koje su zakačili poruke zašto treba posetiti Šabac.
-Šabac grad svetlosti, ljubavi, slave, umetnosti, sporta, obrazovanja i još štošta u mome gradu ima, napisala je Dunja Nedić, učenica petog razreda Osnovne škole „Nikolaj Velimirović“.
Dunjin školski drug Luka Jocić takođe je imao najlepše reči o svom gradu.
-Šabac je grad koji ima prošlost, sadašnjost i budućnost. Prošlost je slavna, sadašnjost lepa, a budućnost svetla, napisao je Luka.

Tambura i folklor kao tradicija
Nesvakidašnji koncert održan je na bini na Trgu. Stotinak malih tamburaša iz Srbije i regiona zasviralo je zajedno. Okupio ih je orkestar “Bisernica“.
-Ovo je značajno i za grad Šabac i za tamburu u Šapcu, koja je ovde zastupljena više od 50 godina. Čast mi je što su Špačani mogli da čuju gotovo 100 tamburaša iz šest različitih orkestara i šabački orkestar „Bisernicu“ kao domaćina. Nama mnogo znači što možemo da nastupamo i imamo zajedničke programe sa drugim orkestrima, navela je Vesna Dobrivojević, umetnički rukovodilac Tamburaškog orkestra „Bisernica“.
Potvrda dobrog rada stigla je i iz Svetske tamburaške asocijacije čiji su predstavnici bili na Čivijadi.
-Ovakve manifestacije su prava stvar za afirmaciju istinskih vrednosti, a definitivn tambura, tamburaška muzika, odnosno ovi mladi umetnici, to jesu. Čestitam gradu Šapcu na ovoj manifestaciji i nadam se da je ovo početak jedne odlične tradicije. Ovakvih događaja u Srbiji ima, ali da svoje umeće istovremeno prikaže 100 tamburaša imali su priliku da vide samo građani Šapca i ovo je jedna mala privilegija koju ovaj grad ima, istakao je Danilo Ninković, član Upravnog odbora Svetske tamburaške asocijacije.
Prvi put održana je Čivijaška folklorijada. Oko 1.000 učesnika iz brojnih kulturn-umetničkih društava pokazalo je svoje umeće pred Šapčanima.
-Ovo je posebna Čivijada, 50. od prve zabranjene. Jedan veliki jubilej u proganjanju slobodne misli u Srbiji. Folklorijada i tamburica su deo ovoga zato što je Čivijada duh i identitet ovog grada, a to nije samo šala i smeh nego i tradicija. Folklorijada je najbolji odraz toga. Naš folklor je na Uneskovoj listi zaštićenih dobara, podsetio je Božidar Katić, predsednik Organizacionog odbora Čivijade.

“Zorka” za nostalgičare
Kulturni centar bio je domaćin izložbe šabačkog fotografa Dragutina Dragana Petrovića „Sećanje na fabriku Zorku“. Autor je kroz više od 400 fotografija i novinskih članaka Šapčane vratio u vreme kada je ovaj industrijski gigant bio okosnica privrede, ali i života u Šapcu.
-”Zorka” je izgradila jedan veliki deo grada. Da nije bilo te fabrike Šabac danas ne bi ovako izgledao. Ne bi imao Bensku Baru, Trkalište i još mnogo toga. “Zorka” je učestvovala i davala novac za sve objekte u gradu i za sve društvene organizacije. Ova izložba je velika, ali je jedan mali deo onoga što je bila “Zorka”. Ima još mnogo da se istražuje. „Zorka“ je bila gigant, prisutna na svim kontinentima. Nije bila samo fabrika za proizvodnju, imala je sportski klub, svoj bioskop, stvarala je kadrove. Proizvodila je ljude. Bila je mnogo veća od tehnologije koja uvek zastareva.Nažalost, psole kraha „Zorke“ ljudi kao da su zaboravili na nju. Trebala bi da ima svoj muzej u gradu, spomenik, ulice. Šabac bi danas bio čaršija da nije bilo „Zorke“, rekao je Dragan Petrović koji je izložbu posvetio radnicima “Zorke“ „koji su zaboravljeni kao i fabrika“.
Izložbu je finansijski podržao Petrovićev prijatelj Radoslav Veselinović, vlasnik kompanije „Galeb“. Iako nije bio radnik „Zorke“ poslovno je sarađivao sa fabrikom od svojih početaka.
-Znam šta je bila „Zorka“. Izgradila je ovaj grad. Malo koja privredna grana u našoj zemlji sada može doprineti društvu i svojim sugrađanima kao što je dala „Zorka“ Šapcu. Nažalost, '90.-ih godina počela je da ima problema, pre svega zbog politike, a onda su došle sankcije koje su najviše srušile „Zorku“. Mislim da je bio interes pre svega zapadnih zemalja da uništi hemijsku industriju. Ova izložba sačuvala je sećanje šta je bila „Zorka“, kako se razvila. Sada na njenim temeljima nastaju neke nove firme i neki novi život, rekao je Veselinović.

Novinari matirali političare
Čivijada je bila još jedna prilika da koplja ukrste novinari i političari, ali ovog puta na malo drugačiji način. Nadmudrivali su se na fudbalskom terenu. Novinari su bili veštiji što je rezultiralo pobedom od 3:1. Pobednička ekipa nosila je na majicama natpis „Ua cenzura“, što je bio i slogan ovogodišnje Čivijade, dok su poraženi igrali sa parolom „Ura cenzura“.
Drugu utakmicu su odigrali glumci i konobari, a umetnici su u neizvesnom meču trijumfovali 4:3.

Šabačka parada ponosa
i Čivijaški karneval
Poslednjih nekoliko godina najveći ponos Čivijade jeste Karneval beba i trudnica, koji Šapčani nazivaju i jedinom pravom paradom ponosa. Broj učesnika bio je rekordan, više od 600 beba u pratnji jednog ili oba roditelja prošlo je pešačkom zonom. Precizno, u karnevalskoj povorci provozalo se 323 dečaka i 279 devojčica. Tako je, još jednom, najlepša ovogodišnja slika iz Srbije poslata iz Šapca.
Na međunarodnom Čivijaškom karnevalu nastupilo je više od 500 učesnika iz inostranstva. Lutke, vile, veštice, vampiri, Meksikanci, Rusi... Svi su zajedno prošetali pešačkom zonom i svoje tačke izveli prvo na centru, a zatim i na Trgu.
Došle su grupe iz Slovenije, Makedonije, Bugarske, bratske Kefalonije... Prvi put je u Srbiji nastupila grupa sa Malte. Učestvovala su i četiri udruženja osoba sa invaliditetom iz Mačvanskog okruga. Brojna priznanja i medalje dokaz su da je sve moguće kada se želi.
Grupa Stručne srednje opštinske škole iz Strumice u Makedoniji predstavljala je marionete.
-Treći put smo u Šapcu. Ovde je odlično. Interesantna je manifestacija, dobra zabava i divno druženje. Svaki put se u Makedoniju vratimo sa novim iskustvima, ali i novim prijateljstvima koja smo stekli, kaže Katarina Palifrova, pomoćnik direktora ove škole.
Na Čivijaškom karnevalu učestvovala je i grupa “Rusa” iz Slovenije koji su pobednici karnevala u svojoj zemlji.
-Prvi put smo ovde i mnogo je dobro. Siguran sam da ćemo doći opet. Postojimo oko osam godina i imamo oko 80 članova. Na ideju da budemo Rusi došli smo pred jedno takmičenje, shvatili smo da tako možemo sve da pobedimo i bili smo u pravu, objasnio je Jan Bračić “Rus” iz Slovenije.

Sudija prvi put predsednik
Za predsednika Čivijaške republike prvi put je izabran jedan sudija, Miodrag Majić. Kažu simbolično, jer pre tačno 50. godina jedan sudija je i cenzurisao ovaj događaj.
Čivijada naravno, ne bi bila to što jeste bez tradicionalnog Čivijaškog dobošara koji je najavio sve događaje i pozdravljao građane.
Bazar starih i umetničkih zanata tokom subote i nedelje bio je postavljen u pešačkoj zoni Karađorđeve ulice, a Šapčani su još jednom mogli da uživaju u pomalo zaboravljenim proizvodima i rukotvorinama.
Čivijada je završena koncertom Željka Vasića. Koncert je Šapčanima poklonila Apatinska pivara koja je još u julu započela akciju u kojoj su na pivskim flašama natpis “Jelen” zamenili rečju “Šabac”. Ovo je bio još jedan način da pokažu da žele dugoročno da sarađuju sa našim gradom.
Na ovoj Čivijadi oboreni su mnogi rekordi. Karnevalske povorke brojale su najviše učesnika do sada. Prvu folklorijadu obeležio je takođe nasutip veliki broj članova kulturno-umetničkih društava. Stotinak malih tamburaša istovremeno na bini još nije viđeno u Srbiji.
-Ovo je godina rekorda. Kada pričamo o Čivijadi i onima koji na njoj učestvuju, pričamo u hiljadama, zaključio je Božidar Katić.

Bezvremeni aforizmi
Na promociji knjige “Šabačke Čivijade” aforizme sa nekih ranijih Čivijada čitali su novinarka Svetlana Ljubić i glumac Đorđe Damnjanović. Na svojstven način publiku su zasmejali, ali na momente i uozbiljili.
-I ja bih služio za primer, da ne služim za pare.
-Danas đavolu ne treba Vaša duša, dovoljan je i Vaš glas.
-Pre 5. oktobra bio je 4. oktobar, a posle 6. oktobar. Toliko o promenama u Srbiji.
-Kod nas su narodni poslanici najcenjeniji. Kupiću i ja jednog.
-Pitao sam popa da me nauči molitvu kojom od Juga postaje Audi. Kada je uspelo njemu valjda će i meni.


Sumiranje utisaka
-Septembar je mesec kada tradicionalno na tri dana Čivijaška republika otvori svoje granice za sve one koji žele da upoznaju čivijaški duh. Kroz brojne trodnevne sadržaje i ove godine pokušali smo, a nadam se i uspeli da probudimo onu pravu i prepoznatljivu čivijašku atmosferu. Birali smo najbolje karikature, aforizme, kratke satirične priče, izabrali smo novog predsednika, igrao se tradicioni čivijaški fudbal kao i šah. Karneval predškolaca, školaraca kao i veliki međunarodni privukli su veliku pažnju, a posebnu pažnju privukla je povorka u kojoj su centralnim ulicama Čivijaške republike paradirale ponosne mame sa bebama i trudnice. Čivijada ove godine bila je bogatija za Čivijašku folklorijadu, novu tačku u programu za koju verujemo da će postati neizostavni deo svih narednih čivijada. Ove godine obeležili smo i veliki jubilej, 50 godina od prve zabranjene Čivijade, otuda i ovogodišnji slogan "Uaaaa cenzura". Novi predsednik, pored toga što je pisac, je i sudija tako da je odluku od pre pola veka nekog svog kolege preinačio i vlasniku vratio zlatnu čiviju! Bogatija je Čivijaška republika od ove godine za jedno veliko delo, knjigu Stane Munić posvećenu prvih pedeset godina Čivijade. Sve od početka Čivijade pa do ove 51. nalazi se na jednom mestu, otrgnuto od zuba vremena i postavljeno kao temelj za budući rast manifestacije po kojoj smo prepoznatljivi u regionu, sumirao je tri dana Čivijade direktor Turističke organizacije Šapca Srđan Mitrašinović.


Čivijaški baloni bez granica
Da poruke prijateljstva ne poznaju granice dokaz su i helijumski baloni “Čivijaškihj genijalaca”. Jedan od balona prešao je put od oko 350 kilometara i stigao čak do planine Ljubišnja na severu Crne Gore. Nalazači su se javili, a pozivnica za dolazak u Šabac im je tada i potvrđena.


Predsednički govor
Veliko mi je zadovoljstvo što sam sa vama, a još veće zbog činjenice da ste konačno, nakon pola veka lutanja i pogrešnih odluka, napravili pravi izbor izabravši za predsednika Čivijaške republike sudiju. Nakon brojnih neupelih pokušaja sa glumcima, piscima, karikaturistima, novinarima, koji obavljaju samo one poslove za koje su kvalifikovani, konačno ste se odlučili za jedan pravi izbor – predsednika koji se ne razume u posao predsednika, ali koji zato istovremeno svakodnevno sudi i presuđuje. Tako sada i Čivijaši, kao i svi drugi koji drže do sebe, mogu da kažu da su natovarili sebi na vrat još jednog predsednika pravnika, doduše, ne najboljeg u istoriji Pravnog fakulteta.
Nije mi jasno kako se ranije niste setili ove fantastične mogućnosti. Zašto je pravosuđe tako dugo bilo ostavljeno po strani kada je reč o najvišoj poziciji. Zar nije pokazan dovoljan stepen nekompetencije, arogancije, sumnji na korupciju i neažurnosti među pravnicima? Zar su zaista svi drugi bili gori od nas i time bolji za najodgovorniju funkciju u Republici? Neko bi zaista mogao da pomisli da nam je dosta pravnika na mestu predsednika, što poznavajući vas, svakako nije slučaj.
No, iako zakasnela, ova vaša mudra odluka doneće vam brojne prednosti u odnosu na narode u okruženju. Najpre, od sada ćete biti lišeni brige o tome ko će obavljati različite funkcije u Republici, prosto zato što različitih funkcija više neće biti. Moći ćemo ponovo da uživamo u jedinstvu vlasti. Neće više biti različitih mišljenja i razmimoilaženja. Sve funkcije od sada će obavljati predsednik.
Kako, kao pravnik, vaš predsednik ume da donosi i zakone, ja ću to činiti umesto vas. Najkraće rečeno, dobili ste tri u jedan predsednika, koga ćete plaćati samo jednom, a on će vladati zauvek.
Još jedna novina koju ćemo uvesti je trajanje mandata. Sigurno ste primetili kako su ovi izbori koje obavljate svake godine skupi, zahtevni i beskorisni, naročito ako se unapred zna ko je najbolji. Kako je sudijska funkcija u Srbiji stalna, tako ćemo uvesti sada i z a funkciju predsednika i dobiće predsednika jednom zauvek, do odlaska u penziju ili još bolje, doživotno. Imaćemo jednog koji će, po starom običaju, biti najbolji dok se ne pojavi neko novi.
Jasno vam je da će sudija pravnik, u ovom slučaju sudija, podariti narodu ono što najviše voli, dovoljnu količinu hapšenja i procesuiranja svih onih koji su bili pre i koji bi mogli da dođu posle mene. Kako bi čitava stvar bila što demokratskija, biće vam omogućeno da u suđenju svi učestvujete. Uvešćemo SMS izbacivanje i ubacivanje u zatvore, gledaoci će se uključivati u potvrđivanje optužnica i davanje uslovnih otpusta u skladu sa ličnim preferencijama. Od svega ovoga profitiraće naša Čivijaška republika otvaranjem novih radnih mesta i zatvaranjem novih radnih ljudi.
Kao i pre 50 godina tako će i danas biti prisutna cenzura, a nije nemoguće ni da će ova svetkovina ponovo biti zabranjena. Zlatno doba Čivijaške republike, doba vladavine najboljih od svih pravnika, upravo počinje!
M. Mijailović

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa