Neophodno je da vlasnici svinja svaku promenu zdravstvenog stanja svinja odmah prijave nadležnoj veterinarskoj službi i veterinarskoj inspekciji. Od izuzetne je važnosti sprovođenje biosigurnosnih mera, jer se radi o bolesti protiv koje nema leka i ne postoji vakcina
Nedavno su se pojavili prvi slučajevi zaraze afričke kuge svinja (AKS) u Mačvanskom okrugu, u Provu i Lipničkom šoru. Kontaktirali smo Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva koje je navelo razloge zbog kojih je, usled blizine reke Save, rizik širenja bolesti pojačan u našem okrugu. - Prvi je da se u priobalju reke, koje je šumovito i puno rastinja, može naći veći broj divljih svinja kao potencijalnih prenosioca virusa AKS. Moguće je da neka divlja svinja i ugine od ove bolesti, a da se leš duže vreme zadrži u rastinju i nepristupačnim predelima. S obzirom da je virus AKS izuzetno otporan u spoljašnjoj sredini i može dugo da opstane u ostacima leša divlje svinje, navedene okolnosti mogu doprineti daljem širenju AKS. Drugi razlog je da se u reci mogu naći leševi uginulih svinja koje mogu biti potencijalni izvor i razlog daljeg širenja ove bolesti. Neodgovornost pojedinih vlasnika svinja koji leševe uginulih svinja bacaju u vodotokove takođe doprinosi širenju ove bolesti, navode iz Ministarstva.
Neophodno je da vlasnici svinja svaku promenu zdravstvenog stanja svinja odmah prijave nadležnoj veterinarskoj službi i veterinarskoj inspekciji. Od izuzetne je važnosti sprovođenje biosigurnosnih mera, jer se radi o bolesti protiv koje nema leka i ne postoji vakcina.
Foto: Pixabay
- Virus AKS je izuzetno otporan u spoljašnjoj sredini, lako se prenosi kontaktom zaraženih sa zdravim svinjama; ishranom svinja pomijama u kojima ima kontaminiranih ostataka hrane; kontaminiranom hranom, vodom; odećom i obućom; kontaminiranim predmetima i opremom; prevoznim sredstvima; stajnjakom; leševima uginulih i zaklanih životinja i glodarima, dodaju iz Ministarstva. Takođe, virus AKS prenosi se i zbog loših biosigurnosnih mera na gazdinstvima u kojima se čuvaju i uzgajaju svinje, ali i nemarnosti vlasnika životinja po pitanju sprovođenja preventivnih mera.
- Ne hraniti svinje pomijama; izbegavati pašno držanje svinja; sprečiti direktan kontakt sa divljim svinjama ; osobe koje su bile u kontaktu sa divljim svinjama moraju dobro oprati i dezinfikovati odeću i obuću; obavezna prijava svake bolesne, ili uginule domaće ili divlje svinje nadležnom veterinaru; postaviti dezobarijere na ulazu i izlazu u objekat gde se drže svinje, apeluju iz Ministarstva.