8. avgust 2019.8. avg 2019.
foto: novi optimizam

foto: novi optimizam

Zona „Novog optimizma“ u Šapcu

Sloboda je moć

Šabac - grad brige za kulturu. Petodnevna letnja škola aktivizma. Spoj tradicije i modernosti. Otvorenost institucija. Očuvanje duha slobode i odlučivanja. Ulaganje u kulturu, ulaganje u budućnost
Tokom protekle nedelje Šabac je bio domaćin petodnevne Zone Novog optimizma - letnje škole aktivizma koja je okupila brojne učesnike iz javnog, političkog i društvenog miljea. Na gradskom trgu organizovane su tribine, debate i razgovori o značajnim temama.
Na tribini četvrte večeri festivala učesnici su govorili o jednoj od ključnih, a u javnom prostoru čini se skrajnutoj temi. Govoreći o radu i radnim pravima, pokušali su da osvetle i temu aktivizma, kao centralnu temu tribinskog programa, iz drugačijeg ugla. Da li je aktivizam na ulici svrsishodan, ako se ne govori o nebrojenim primerima kršenja radnih prava u Srbiji i regionu danas? Da li je moguće probuditi građansku svest u uslovima siromaštva? Kako se u današnjim uslovima boriti za radna prava, i kako je ta borba povezana sa drugim borbama - pre svega sa borbom za ženska prava, neka su od pitanja o kojima je bilo reči.
O ovoj temi, kao i o situaciji u zemlji prethodnih godina, govorili su: novinarka nedeljnika “Vreme” Jovana Gligorijević, pravnica Sofija Mandić, predstavnica u parlamentu BiH Miomirka Mila Melank, Milica Lupšor iz udruženja ROZA, istoričar Srđan Milošević i Dragan Milanović Pilac iz sindikata Nezavisnost.
Marija Lukić, radnica u administraciji Brusa, prošle godine prijavila je tadašnjeg predsednika Opštine Milutina Jeličića Jutku za seksualno uznemiravanje i to je bio početak njene borbe koja još uvek traje. Iako je najavljen dolazak Marije Lukić i učešće na tribini „Radim, dakle (ne)postojim“, zbog sudskog postupka u koji je uključena i dostavljanja dokaza policiji, ona nije bila u mogućnosti da prisustvuje tribini.
Novinarka nedeljnika „Vreme“ i članica grupe „Novinarke protiv nasilja nad ženama“, Jovana Gligorijević smatra da posao „podrazumeva“ suočavanje sa radom u okviru (ne)postojanja.
- Radim, dakle (ne)postojim je nešto sa čim se suočavamo kada radimo javni posao i kada dođemo kući. Deo te javnosti nam dodeljuje nekakvu moć, ali to nije ništa, jer se na kraju dana suočimo sa računima koje je potrebno platiti, a proizilaze iz ekonomske nemoći i dolazimo do određenog paradoksa koji nema paralelu u nekoj drugoj zemlji - pojasnila je Jovana Gligorijević.

Grad brige
za stvaralaštvo
Peto i završno veče Zone „Novog optimizma“ bilo je posvećeno angažovanoj umetnosti i promovisanju grada Šapca kao dobrog primera lokalne sredine koja podstiče kulturno stvaralaštvo uz negovanje tradicije i novih vrednosti.
Prisutnima su se obratili gradonačelnik Šapca Nebojša Zelenović, direktorka Narodnog muzeja Nela Tonković, direktorka Šabačkog pozorišta Minja Bogavac, predsednik Fondacije „Stanislav Vinaver“ Slobodan Ilić, teoretičarka medija Marija Ratković i Branislav Guta Grubački, osnivač pokreta ”Novi optimizam”. Govornici su se složili se da je uticaj kulture na razvitak zajednice od izuzetnog značaja.
Bogavac je najavila planove za predstojeću sezonu koja će biti posvećena slobodi i odgovornosti, kao i da će predstava „Bela griva“ rediteljke Irene Ristić, članova iz Omladinskog kluba biti izvedena na Bitefu u Beogradu.
-Pre godinu dana predstavili smo poziv za Omladinski klub, što je bilo veoma značajno, jer učešće mladih u institucijama je potreba. Često zaboravljamo na ovu osetljivu grupu i institucije kulture su zatvorene za mlade, a u Šabačkom pozorištu otvoren je Omladinski klub sa dvadesetak članova, od kojih je dvoje nedavno upisalo Fakultet dramskih umetnosti, odsek Produkcija. Nove teme sezone biće nam sloboda i odgovornost, prilagođene vremenu i publici. Trudićemo se da uz nove predstave zadržimo i ono najbolje od Šabačkog pozorišta, njegove dramske produkcije - pojasnila je Bogavac.

Kultura je otvorenost uma
Gradonačelnik Nebojša Zelenović istakao je da bez ulaganja u kulturu nema prave slobode, napretka društva, kao i da Grad izdvaja i ulaže 7 odsto godišnjeg budžeta u kulturu, što je 10 puta veći procenat nego na republičkom nivou.
-Tokom trajanja Zone "Novog optimizma" videli smo koliko je važno da ljudi slobodno razgovaraju i iznose stavove. Zbog toga mi ulažemo u kulturu, jer samo tako možemo da otvorimo svoj um i budemo bolji kao ljudi, društvo i država. To je ono što radimo u Šapcu već deceniju, jer ulaganjem novca u kulturu zapravo ulažemo u snagu, sposobnost naših građana koji su 2016. godine podržali upravo ovu odluku i plan na javnoj debati, jer su znali da glasaju za sebe, svoju slobodu i mesto gde će njihova deca živeti, raditi i stvarati porodicu. Zamislite Srbiju gde je moguće organizovati Zone optimizma i mlade stvaraoce koji žive, rade u gradovima koji izdvajaju 7 i više odsto sredstava iz budžeta za kulturne sadržaje. Konstantno ulaganje u osnovne, bazične vrednosti društva je suština i zbog toga je Šabac slobodan grad, što dokazuje da je moguće menjati stvari. Bez kulture, bez ozbiljnog stvaralaštva nema slobode i zbog toga je značajno da otvorimo svoje umove, kako bi kreirali pristojno društvo, sredinu u kojoj može da se razgovara o važnim životnim temama. Nije samo reč o kulturi, tu su i socijalna zaštita, pitanja ekologije, obrazovanja. Dobro je kada građani mogu odlučuju i to je samo početak promene. Mi ćemo mirno, dostojanstveno pokazati da je promena moguća i da Srbija može da bude bolje mesto za život, poput evropskih država. Jedan od primera je Biblioteka šabačka koja ima 16.000 korisnika, a među njima je 12.000 aktivnih članova. Kada pogledate od 115.000 stanovnika to je evropski prosek. Šapčani žive u evropskom gradu koji je rešio problem odnošenja smeća, otpadnih voda, zagađenja u kom ljudi čitaju knjige i tako treba da izgleda cela Srbija i kada to postignemo napredak je zagarantovan - naveo je gradonačelnik Zelenović.

Tradicija i modernost
Uz redovne aktivnosti Narodni muzej u septembru realizovaće brojne sadržaje posvećene jevrejskoj istoriji i kulturi, rekla je direktora Nela Tonković tokom svog izlaganja na gradskom trgu.
-Narodni muzej u Šapcu kroz stalnu postavku čuva istoriju umetnosti, etnologiju, arheologiju i sve ono što čini identitet jednog grada. Nama je važno da budemo otvoreno mesto za sve one koji žele da saznaju više i kritički posmatraju svet sa posetiocima kako bismo zajedno uvideli koja su naša postignuća. Kroz Dane jevrejske kulture, početkom septembra, pokazaćemo da snaga aktivnog sećanja uvek može da pobedi zlu nameru - istakla je direktora muzeja Nela Tonković.
Teoretičarka umetnosti i medija, aktivistkinja Marija Ratković, kao važan postulat delovanja kulturnih stvaralaca navela je da prenose vrednosti društvu.
-Rad u umetnosti i kulturi je vraćanje društvu, posebno kroz rad sa mladima. Oduvek sam imala odgovornost prema sredini iz koje sam potekla i razmišljala sam koliko je Šabac uticao na moje stvaralaštvo, kao i kako će tretirati moj (ne)uspeh. Ono što bih istakala kao ključ svega je otvorenost. Srbija je centralizovana država, a potrebno je da negujemo kosmopolitski duh. U Njujorku vas neće pitati odakle dolazite, za stvaralaštvo je važno ono što radite. Šabac poseduje takav duh. Od osnivanja je bio savremen grad i očuvanje moderne je ono što treba da baštini. Kada govorimo o kulturnom nasleđu nismo svesni da živimo kulturu, i kada stvaramo, mi zapravo stvaramo istoriju. Ostavljamo trag i zadatak je da sačuvamo ono što je dobro iz prošlosti i da to razvijamo u budućnosti - navela je Marija Ratković.
Slobodan Ilić, predsednik Fondacije “Stanislav Vinaver“, ukazao je na značaj izdavačkog poduhvata sabranih dela Radomira Konstantinovića.
-Štampanje Konstantinovićevih dela nam omogućava da na novi način iščitavamo i tumačimo “Filozofiju palanke”. Opredelili smo se za izdavanje kapitalnog dela kako bismo se borili protiv zatvorenosti, primitivizma, prostakluka, rijalitija iz nove zone solidarnosti, aktivizma, jer odbijamo da se predamo, evakuišemo iz današnje Srbije - rekao je Ilić.
Branislav Guta Grubački, na zatvaranju Zone „Novog Optimizma“, rekao je da je Šabac pokazao nov optimizam koji se bori protiv bespomoćnosti u Srbiji.

Muškarčine ruše
predrasude
Šapčani su na gradskom trgu imali priliku da pogledaju aktivističku predstavu „Muškarčine“, u izvođenju omladinskog pozorišta Reflektor Teatar. Komad je svojevrstan dokumentarac o muškosti u Srbiji danas i oslikava na koji način se tretira maskulinitet, odnosno formira u našoj kulturi. Ideja i poruka koju predstava treba da prenese jeste poruka o slobodi, o ličnom ostvarenju i pokušaju da se prevaziđu kulturološki nametnute norme, koje mladiće sprečavaju da budu ono što jesu, navode autori. Koncept, režija i dramaturgija delo su Milene Bogavac i Vojislava Arsića. Ko-autori i izvođači su: Alek Surtov, Đorđe Živadinović Grgur, Jovan Zdravković, Marko Panajotović, Nemanja Puvača, Nikola Pavlović, Uroš Novović, Rastko Vujisić.
-Stereotipi i predrasude su nešto na čemu se bazira naše razmišljanje dok nemamo životnog iskustva. Predstava se sastoji iz naših priča. Radimo na njoj od 2012. godine, i od tada se mnogo toga promenilo. Shvatili smo da to nije samo lokalna tema, da je mnogo više globalna. Razgovori nakon izvođenja su dragoceni za nas, a čini mi se i za publiku - rekao je Uroš Novović.
M. Ž.

Najnoviji broj

14. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa